Nana PALINIĆ r. JERČINOVIĆ rođena je u Rijeci, gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirala je 1985. na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Kao najbolji student završne godine Arhitektonskog fakulteta nagrađena je 1984. Nagradom APZ-a. Kao arhitekt radila je u projektnim biroima Arhitekting, Plan, Kukin i Kocijan u Rijeci, Atelier A u Grazu te na Građevinskom fakultetu u Rijeci. Između 1998. i 2007. radila je kao arhivist u Državnom arhivu u Rijeci.
Nagrađena je na Natječaju za urbanističko-arhitektonsko rješenje Delte i Brajdice u Rijeci, Natječaju za hotelski kompleks Zlatni Pjasci kraj Varne u Bugarskoj, te Natječaju za Trgovački centar Ilica – Frankopanska u Zagrebu.
Magistrirala je 1997. g. na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, poslijediplomskom studiju Graditeljsko naslijeđe s temom Teatro Fenice u Rijeci – razvitak, zaštita i uređenje kod mentora akademika prof. dr. sc. Borisa Magaša. Doktorirala je 2008. g. na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu s temom Riječka kazališta: nastanak, kontinuitet i značenje kazališnih zgrada i scenskih prostora u razvitku urbane strukture grada, kod mentora prof. dr. sc. Vladimira Bedenka.
U znanstveno zvanje znanstveni suradnik i znanstveno-nastavno zvanje docent izabrana je 2008. godine. U znanstveno zvanje viši znanstveni suradnik izabrana je 2013. godine. U znanstveno-nastavno zvanje izvanredni profesor izabrana je 2015. godine.
Autorica je izložbi Teatro Fenice, 125 godina riječke željeznice, Rječina i Zvir – regulacija i revitalizacija (s mr. sc. Olgom Magaš), 125 godina električne energije u Rijeci, kao i istoimene monografije. Jedan je od autora istraživačkih projekata i izložbi Arhitektura secesije u Rijeci i Arhitektura historicizma u Rijeci Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci.
Aktivno je sudjelovala u 6 znanstveno-istraživačkih projekata, od kojih na 2 kao voditelj. Godine 1990. – 1991. vodila je istraživački projekt Kino Partizan – Teatro Fenice s kojim je 1992. predstavljala Hrvatsku na Biennaleu mladih Mediterana u Valenciji. Od 2014. godine voditelj je znanstveno-istraživačkog projekta Arhitektura Rijeke i riječke regije kao razvojni resurs.
U fokusu njenog znanstvenog interesa je graditeljsko naslijeđe Rijeke i riječke regije. Tekstove o istraživanju povijesti riječke arhitekture, posebno zgrada za kulturu, zdravstvo, promet i industriju objavljuje u domaćoj i stranoj periodici. Kao autor i koautor objavila je 5 autorskih knjiga, 5 uredničkih knjiga i više od 50 znanstvenih i stručnih članaka. Autor je i koautor više od 70 stručnih projekata: idejnih, glavnih i izvedbenih projekata arhitekture i urbanizma te grafičkog dizajna. Sudjelovala je na 17 međunarodnih i domaćih znanstvenih i stručnih skupova.
Član je 9 strukovnih udruženja iz područja arhitekture, povijesti umjetnosti, povijesti i kulture te uredništva 2 znanstvena časopisa. Od 2014. do 2017. bila je član Hrvatskog vijeća za kulturna dobra Ministarstva kulture Republike hrvatske. Sudjelovala je u radu 15 povjerenstava na regionalnoj i državnoj razini te u organizaciji 10 znanstvenih skupova.
Aktivno govori i piše na engleskom i talijanskom a služi se i njemačkim jezikom.
Zaposlena je na Građevinskom fakultetu u Rijeci kao izvanredni profesor i šef Katedre za arhitekturu i urbanizam, a od 2015. godine obavlja dužnost prodekana za nastavu. Nositelj je kolegija Povijest konstrukcija, Građevinske konstrukcije, Projektiranje zgrada, Javne zgrade i prostori, Obnova graditeljskog naslijeđa i Industrijska graditeljska baština.
